Svjetski dan džeza obilježava se diljem svijeta 30. aprila, kao službeni UNESCO praznik. Džez se u UN-ovim dokumentima od 2011. godine vidi kao “sredstvo komunikacije, dijaloga i jedinstva među ljudima”.
Dom omladine Beograda i Beogradski džez festival redovno obilježavaju ovaj dan od 2012. godine organiziranjem programa čija je misija promovirati važnost džeza i popularizirati ovaj glazbeni pravac među širom publikom.
Koncert povodom Svjetskog dana džeza tradicionalno je prva u nizu aktivnosti koje prethode Beogradskom džez festivalu, najstarijoj i međunarodno najuglednijoj umjetničkoj manifestaciji posvećenoj ovoj vrsti glazbe u Srbiji, koju DOB pod pokroviteljstvom grada Beograda organizira svake godine u listopadu, još od 1971. godine. Ove godine, Beogradski džez festival slavi svoje 40. izdanje, a publika od 24. do 28. listopada može uživati u koncertima brojnih istaknutih umjetnika iz cijelog svijeta.
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana džeza, Dom omladine Beograda organizira promociju trećeg, proširenog izdanja “Knjige o džezu” Jadrana Erčića, dugogodišnjeg autora i voditelja emisije “Džez panorama” na programu Stereorame Radio Beograda, koju je objavilo Izdavaštvo RTS u suradnji sa Knjigom komerc. Promocija će se održati 30. aprila od 19h u Centralnom holu Doma omladine Beograda, a govorit će: Jadran Erčić (autor), Dragan Inđić (Izdavaštvo RTS) i Ranko Stojilović (Drugi program Radio Beograda). Moderator: Dragan Ambrozić, rukovoditelj Odjela za umjetničko stvaralaštvo Doma omladine Beograda.
U nastavku večeri, Dom omladine Beograda s velikim zadovoljstvom predstavlja Kvartet Nikole Šaškovića, jednog od najtalentiranijih mladih džez umjetnika u Beogradu. Koncert će se održati od 20h u Velikoj sali DOB, a ulaz je besplatan. Besplatne propusnice bit će dostupne sat vremena prije početka programa na info pultu u holu DOB.
“Knjiga o džezu” Jadrana Erčića ima 478 stranica, uz rječnik, diskografiju, bibliografiju (217 referenci po Denverskom sustavu), biografiju autora i sažetak na engleskom jeziku. U prvih 18 poglavlja definirani su osnovni pojmovi o džezu i prikazana je ukratko njegova povijest kao suvremene glazbe XX. stoljeća.
Uvažavajući činjenicu da je džez prošlog stoljeća postao glazba koja se izvodi na koncertnim pozornicama svojim razvojem, autor je prikazao i odnos džeza s komplementarnim umjetnostima, filmom i klasičnom glazbom, te istaknuo estetske elemente koji definiraju što je u džez glazbi kao umjetnosti lijepo. U 15 sljedećih poglavlja prikazana je povijest instrumenata u džez glazbi te predstavljene su najvažnije osobe s njihovim osnovnim biografskim podacima (više od 300 biografija, uključujući najpoznatija imena).
Iza svake biografije navedeni su najvažniji diskografski podaci. Posebno je predstavljen džez u Srbiji sa najvažnijim osobama koje su doprinijele da džez postane umjetnost XX. stoljeća. Inovativan dio ovog izdanja čini poglavlje “Džez i medicina”, koje prvi put na srpskom jeziku opisuje profesionalne bolesti i bolesti nekih džez glazbenika s fatalnim ishodom.
Prikazana su stanja kao posljedice dugotrajnog vježbanja na instrumentima, ali i ostale prateće bolesti koje prate tzv. kritična zanimanja (zloupotreba alkohola, duhana i droge – B.Smit, Dž.Maligen), mentalne bolesti (T.Harel), samoubojstva (V.Vitas), poremećaji u seksualnoj sferi, nasilne smrti, prometne nesreće (K.Braun), tuberkuloza (T.Monk), sifilis (B.Bolden), dijabetes (E.Ficdžerald), peritonitis (upala trbušnice, B.Kovačev), neurološke bolesti (Č.Mingus), kardiovaskularne bolesti (K.Džeret), maligne bolesti (Tomaš Stanko), bolesti zuba (Č.Bejker), fizička oštećenja i invalidnost (Dž. Renart, L.Pol), uključujući pogrešno postavljene dijagnoze (poput L.Armstronga), od kojih su neki umirali (Dž.Geršvin).
Bonus video: 100 godina džez velikana Bubiše Simića
Izvor: ( nova.rs / NovostiPlus.info )