Oni koji ne mogu da se prisjete prošlosti, osuđeni su da je ponove. Sve više sam zabrinut da bismo mogli biti svjedoci ponavljanja istorije – da ponovo moramo se boriti za pravo da budemo Jevreji, poručio je Stiven Spilberg, reditelj Oskarom nagrađenog filma “Šindlerova lista”.
Spilberg je primio USC’s University medaljon na svečanosti povodom 30. godišnjice njegove Fondacije „Shoah“ kada je u svom govoru ocijenio:
– Suočeni sa brutalnošću i progonom, uvijek smo bili otporni i saosećajni ljudi koji razumiju moć empatije. Možemo besnjeti protiv gnusnih dela koje su teroristi počinili 7. oktobra i također osuditi ubijanje nevinih žena i djece u Gazi – dodao je Spilberg u punoj dvorani, uključujući preko 30 preživjelih iz Holokausta.
Samo nekoliko sati prije događaja Fondacije “Šoa” u Los Anđelesu, Savjet bezbjednosti UN usvojio je rezoluciju kojom se zahtijeva prekid vatre u Gazi između Izraela i Hamasa.
Spilberg ovom prilikom nije govorio o realpolitickim mahinacijama koje se odvijaju u hodnicima moći. Umjesto toga, reditelj je bio precizan u svojim riječima o borbi protiv predrasuda, diskriminacije i mržnje koja traje skoro 80 godina nakon što su nacisti poraženi i završen Drugi svjetski rat.
– Ovdje smo da proslavimo rad Fondacije “Šoa”, koji je sada važniji čak i više nego 1994. godine – rekao je Spilberg u prisustvu Celin Biniaz, jedne od posljednjih preživjelih iz Holokausta sa “Šindlerove liste”.
Reditelj je istakao da je ključan rad Fondacije nakon stravičnog masakra 7. oktobra, kada se dogodio brutalni iznenadni napad Hamasa koji je ostavio mrtvih preko 1.400 civila i vojnika, stotine otetih kao taoce i masovna silovanja.
– To je ključno za zaustavljanje političkog nasilja uzrokovanog dezinformacijama, teorijama zavere i neznanjem. Važno je zaustavljanje porasta antisemitizma i mržnje bilo koje vrste. To je ključno za zdravlje naše demokratske republike i budućnost demokratije u cijelom civiliziranom svijetu!
Sa arhivom “Šoa” fondacije koja je osnovana 1994. godine sa skoro 60.000 svjedočenja preživjelih Holokausta i svjedoka genocida i zločina protiv čovječnosti, Spilberg je tek četvrti dobitnik medaljona USC.
– Imao sam nevjerojatnu sreću da veći dio svog profesionalnog života provedem pričajući priče. Priče su temelj istorije. Priče mogu biti magične, inspirativne, zastrašujuće i nezaboravne. One nude prikaz čovječanstva u svojoj ljepoti i tragediji. I one su jedno od naših najjačih oružja u borbi protiv antisemitizma i rasne i vjerske mržnje kazao je Spilberg dodajući:
– Holokaust, ili kako su ga moji roditelji nazvali, „Velika ubistva“, jedna je od priča koje sam čuo dok sam odrastao. U domu moje bake i djeda u Sinsinatiju, gdje sam živio do svoje treće godine, moja baka je predavala engleski jezik Mađarima koji su preživjeli Holokaust. Tokom ovih predavanja, često sam sjedio za stolom sa njom, i tu sam naučio da brojim… ne u školi, već pomoću brojeva istetoviranih na rukama preživjelih. Jedan čovjek koji je zasukao rukav pokazao mi je kako izgleda broj 5, zatim 3 pa 7. Onda je rekao: „Hoćeš da vidiš trik: ovo je 9, ali kad ja ovako okrenem ruku, sada je 6. Imao samo tri godine, ali nikad nisam zaboravio to. Godinama kasnije, kada sam bio u srednjoj školi u Kaliforniji, bio sam jedan od malobrojnih Jevreja i morao sam iskusiti kako je to biti na udaru antisemitizma, verbalno i fizički i putem tihog isključivanja. Bio je to oštar podsjetnik da, iako su prošle decenije od Holokausta, daljina između stola moje bake i ulaza moje srednje škole nije bila velika i da diskriminacija Jevreja nije nešto što je počelo ili završeno sa Drugim svjetskim ratom!
Slavni reditelj se osvrnuo u svom govoru i na godine snimanja i produkcije njegovog čuvenog filma “Šindlerova lista”.
– Uranjanje u tamu Holokausta bilo je imperativ. Jedina stvar koja je uvijek probijala mrak je kada bi nas preživjeli Holokausta posjetili u Krakovu. Sjećam se da je svaki preživjeli imao priču za prepričavanje. Ali sjećam se i da me je boljelo što njihove priče nisu dokumentovane kao dokaz šta je učinjeno njima i svim Jevrejima Evrope. Istupanjem da podijele svoje priče pred kamerom, sačuvao bi se trajni zapis za njihove porodice, za historiju, za obrazovanje i za svaku buduću generaciju. To je postala moja misija, to je postalo naše djelo. To je postala Šoa fondacija.
I 30 godina kasnije, kako je istakao Spilberg, odlučan je da tim glasovima da svaku priliku da se čuju, prenosi „Deadline“.
– 56.000 svjedočanstava koje smo snimili su od neprocjenjive vrijednosti u podučavanju novih generacija šta su preživjeli itonirali tokom 80 godina. Nikad više. Ipak, slušajući ih, odjeci historije su nepogrešivi u našoj sadašnjoj klimi. Porast ekstremističkih stavova stvorio je opasno okruženje – kazao je između ostalog Spilberg.
Slavni reditelj je ocijenio da svakog dana vidimo kako se mašinerija ekstremizma koristi u kampusima koledža:
– Puni 50 odsto studenata kaže da je iskusilo neku diskriminaciju zato što su Jevreji. Ovo se dešava uz antimuslimansku i arapsku diskriminaciju. Stvaranje „Drugog“ i dehumanizacija bilo koje grupe na osnovu njihovih razlika je temelj fašizma. To je stara knjiga očišćena od prašine koja se danas široko distribuira!
Bonus video: Skorseze o novom filmu
Izvor: ( nova.rs / NovostiPlus.info )
