Knjiga švedskog istoričara i pisca Petera Englunda “Snovi svirepih noći/ Novembar 1942. Intimna istorija prekretnice Drugog svjetskog rata”, izašla je u prevodu Spase Ratković, u izdanju beogradske Geopoetike.
Reč je o uzbudljivoj i potresnoj hronici običnih ljudi u ekstremnim ratnim okolnostima, o čemu je Milan Ristović, istoričar i urednik ove knjige, govorio u prostorijama Geopoetike.
– Englund u knjizi koristi oko četrdesetak ličnosti i njihova takozvana „ego dokumenta“. To su prepiske, dnevnici, autobiografske beleške… Sve što je ostalo kao neka vrsta autentičnog beleženja jednog stanja u kojem su ti ljudi bili. Zanimljivo je da se radi o ljudima sa različitih strana sukoba. Tu su obični ljudi različitih dobi, ali i poznate ličnosti poput ruskog pisca Vasilija Grossmana. Imamo japanske oficire, sovjetske branioce Staljingrada, ljude pod okupacijom, preživele iz koncentracionih logora, i sve je to sklopljeno u širok mozaik o Drugom svjetskom ratu – ističe Ristović.

No, kako ističe, to ne znači da se gubi jasna razlika između pravih žrtava i onih koji su bili učesnici u tragediji rata.
– Zašto je Englund izabrao baš novembar 1942. godine kao ključni period? Zato što je to trenutak kada se stvari preokreću u Drugom svjetskom ratu. On je knjigu podijelio hronološki na nekoliko dijelova. Do ljeta 1942. godine, na sovjetskoj strani vjerovalo se da nema spasa. Preokret dolazi sredinom novembra. Bitka za Staljingrad trajala je mjesecima, ali ono što se događalo u drugom dijelu novembra i kasnije bilo je znak da dolazi do promjene situacije, koja se završava velikim njemačkim porazom u januaru 1943. To je bio signal da Treći rajh i njegovi saveznici idu prema konačnom porazu – zaključuje Ristović.

Peter Englund je također poznat kao sekretar Švedske akademije koja objavljuje dobitnike Nobelove nagrade za književnost. Prije nekoliko godina, Geopoetika je objavila njegovu knjigu “Lepota i tuga”, priču o Prvom svjetskom ratu.
Danas je Geopoetika predstavila i prvi roman – novelu poznatog muzičara Leonarda Cohena “Balet Gubavaca”, napisan u periodu od 1956. do 1961. godine u Montrealu, koji je pronađen u njegovom testamentu. U knjizi su uz roman, objavljene i priče koje je Cohen pisao za vrijeme studiranja na Kolumbija univerzitetu u New Yorku.
Bonus video: Terazije – istorija strogog centra Beograda u 100 sekundi
Izvor: ( nova.rs / NovostiPlus.info )