Sada se održavaju predsjednički izbori u Rusiji, gdje se očekuje da će aktuelni predsjednik Vladimir Putin osvojiti još jedan šestogodišnji mandat. Nakon što su jedini kandidati koji su se protivili ratu u Ukrajini, Boris Nadeždin i Jekaterina Duncova, isključeni iz predsjedničke trke, preostali “protivnici” koji će se suočiti s Putinom su Nikolaj Karitonov, Vladislav Davankov i Leonid Slutski.
Nikolaj Karitonov
Član Komunističke partije Nikolaj Karitonov je već 2004. godine bio kandidat na predsjedničkim izborima. Tada su pojedini analitičari smatrali da je slab kandidat, a građani su uglavnom bili ravnodušni ili nisu bili svjesni njegove kandidature.
Tokom kampanje, Karitonov je inzistirao da će se povući iz trke ako mu se ne omogući direktni prijenos govora, kao što je bio slučaj s Putinom. Nakon njegovih pritisaka, televizijska mreža RTR pristala je na prijenos govora koji je Karitonov održao svojim pristašama u Tuli 4. marta 2004.
Na kraju je izgubio izbore i zauzeo drugo mjesto s 13% glasova.
Unatoč protivljenju Putinovoj politici, Karitonov se ne protivi ruskoj invaziji na Ukrajinu, zbog čega je i sam na listi sankcija Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država.
Vladislav Davankov
Zamjenik predsjednika Državne dume Ruske Federacije od 2021. godine i lider Nove narodne stranke, Davankov je bio jedina parlamentarna opcija koja nije podržala neovisnost Donjeckih i Luganskih oblasti od Ukrajine na početku ruske invazije. Također je najmlađi kandidat, s obzirom da je u veljači napunio 40 godina.
Davankov se 2023. neuspješno kandidirao za gradonačelnika Moskve, a poznato je bilo i zbog kontroverzne upotrebe elektronskog glasanja – osvojio je 5,38% prema službenim rezultatima.
Unatoč svojoj kandidaturi, također je podržao i kandidaturu antiratnog aktivista Borisa Nadeždina, tvrdeći da bi zemlja trebala omogućiti velik pristup glasačkim listićima svim kandidatima.
Zalaže se za mir i pregovore o ratu u Ukrajini te okončanje nepotrebne cenzure, uspoređujući situaciju s najgorim sovjetskim represijama.
Nezavisni ruski list “Novaja gazeta” navodi da Davankova politička obećanja potvrđuju njegov status “najliberalnijeg kandidata na izborima”, unatoč prijašnjoj podršci ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Davankov također vodi kampanju za ekonomsku decentralizaciju i modernizaciju, povećanje proračuna za obrazovanje i zdravstvene usluge.
Leonid Slutski
Slutski je član Liberalno-demokratske partije koju je osnovao Vladimir Žirinovski.
Nakon Žirinovskogove iznenadne smrti 2022., preuzeo je stranku. Pored stranačkih aktivnosti, kao prvi zamjenik predsjednika Državne dume, vodio je i Odbor za vanjske poslove tijekom 7. Državne Dume te predstavljao Rusiju na mirovnim pregovorima s Ukrajinom nakon ruske invazije 2022.
Uključen je bio u pregovore o ranjenim ukrajinskim vojnicima u čeličani Azovstal nakon završetka opsade Mariupolja, ističući da pripadnici puka Azov među zarobljenim vojnicima zaslužuju smrtnu kaznu i ne zaslužuju živjeti.
Dan nakon referenduma o statusu Krima 17. ožujka 2014., Slutski je postao jedna od prvih sedam osoba koje je tadašnji predsjednik SAD-a Barack Obama sankcionirao. Zbog krize na Krimu bio je stavljen na liste kanadskih i EU sankcija.
Slutski je 2018. bio u središtu seksualnog skandala u parlamentu.
Naime, u veljači 2018., reporterka ruske službe BBC-a Farida Rustamova, producentica TV Rain Darija Žuk, bivša reporterka Komersanta Anastasija Karimova i novinarka RTV Ekaterina Kotrikadze optužile su Slutskog za seksualno uznemiravanje.
Kao odgovor, Slutski je sebe usporedio s Harveyjem Weinsteinom tvrdeći da je meta kleveta i provokacija te prijetio sudskim tužbama.
U ožujku iste godine, Odbor za etiku Državne Dume, kojim je predsjedao Otari Aršba, pregledao je svjedočenja i dokaze te zaključio da nije bilo “kršenja normi” oslobađajući Slutskog optužbi.
Pokojni opozicijski lider Aleksej Navaljni i njegova Fondacija za borbu protiv korupcije objavili su 8. ožujka 2018. istraživanje o imovini Slutskog i optužili ga za nezakonito bogaćenje, s obzirom da njegova obitelj nema službeno zaposlenje, a ukupni prihod nije dovoljno velik da bi si mogli priuštiti dva Bentleya, tri stana i vilu uz more u Bodrumu.
BONUS VIDEO Globalni fokus: Tko je bio Putin, a tko je sada?
Izvor: ( nova.rs / NovostiPlus.info )