Pravilnik o metodologiji za obračun neplaćenog kućnog rada, donesen od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, predstavlja prvi korak ka regulisanju ovog pitanja i daljim postupcima nadležnih državnih organa, objavljeno je danas.
Pravilnik je stupio na snagu 16. marta i označava jedan od prvih takvih nacionalnih dokumenata u svijetu.
Prema ovom pravilniku, Ministarstvo je definisalo da se neplaćeni kućni rad, u skladu sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti, odnosi na poslove za koje se ne dobija novčana nadoknada, a koji uključuju vođenje domaćinstva, brigu o djeci, starijim i bolesnim članovima porodice, poslove na poljoprivrednom imanju i slične neplaćene zadatke.
Bazičnu osnovu za obračun neplaćenog kućnog rada čini Istraživanje o korištenju vremena Republičkog zavoda za statistiku, prema metodi Evrostata.
U Pravilniku je također precizirano da će minimalna godišnja neto cijena rada u Srbiji biti uključena u obračun vrednosti neplaćenog kućnog rada, pri čemu podatke o korištenju vremena sakuplja Republički zavod za statistiku, dok Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja određuje minimalnu cijenu rada.
Također su utvrđeni metodološki principi za utvrđivanje udjela vrednosti neplaćenog kućnog rada u bruto domaćem proizvodu.
Pravilnik omogućava svim građanima Srbije da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje po osnovu neplaćenog rada u kući, ako nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu, u skladu sa zakonom koji reguliše oblast rodne ravnopravnosti, što će detaljnije urediti Ministarstvo zdravlja.
Zbog toga, Pravilnik o metodologiji za obračun neplaćenog kućnog rada predstavlja početak procesa koji treba da se nastavi u Srbiji usvajanjem drugih propisa od strane nadležnih organa, kako bi ovo pitanje bilo u potpunosti normativno regulisano i inkorporirano u dobru praksu, zaključeno je u saopštenju Ministarstva.
BONUS VIDEO: Prava žena napreduju, ravnopravnost i dalje nedostižna
Izvor: ( nova.rs / NovostiPlus.info )
