Većina slučajeva kovida danas ima blage simptome, ali to ne znači da bolest ne može izazvati ozbiljne probleme. Stručnjaci upozoravaju da kovid može uticati na organe u cijelom tijelu.
Liječnici upozoravaju na ozbiljne dugoročne posljedice kovida, čak i nakon što se izlijeci, koje mogu zahvatiti ne samo pluća, već i mozak, srce, kardiovaskularni sistem, želudac i bubrege. Virus se može skrivati u organima mjesecima, a zatim iznenada aktivirati i izazvati problem koji na prvi pogled nema veze sa kovidom.
Danas, kada zaraza kovidom često uzrokuje blage infekcije gornjih dišnih puteva, sa simptomima nalik prehladi ili gripi, stručnjaci iz Američkog udruženja za srce upozoravaju da kovid može imati dugoročne posljedice i izazvati oštećenja organa. nije riječ samo o plućima kao što se ranije vjerovalo.
„Primjećujemo simptome od glave do pete u smislu osjećaja, funkcionalnosti i sposobnosti“, izjavio je dr. Adrian Hernandez, kardiolog i direktor Instituta za klinička istraživanja Duke u Daramu, Sjeverna Karolina.
Preko 200 simptoma je povezano sa dugotrajnim kovidom, a posljedice ove bolesti tek počinju biti shvaćene.
„Kovid nije samo bolest pluća“, tvrdi Nisha Viswanathan, direktorica programa za dugi kovid na Medicinskom fakultetu David Geffen na UCLA. „Čini se vrlo vjerovatnim da je ovo što zovemo vaskularnom i neurološkom infekcijom, koja utiče i na nervne završetke i naš kardiovaskularni sistem.“
To je zbog toga što kovid uzrokuje povećanu upalu koja može migrirati na različite dijelove tijela, suštinski „sakrivajući“ se od imuniteta.
„SARS-CoV-2 veoma brzo pokreće vaš imuni sistem, što dovodi do „širokog obima upale“ i prekomjernog zgrušavanja krvi“, rekla je Lindsay McAlpine, neurologinja sa Univerziteta Yale koja istražuje dugoročne efekte virusa. Ova ubrzana imunološka reakcija također može dovesti do problema sa zgrušavanjem krvi, rekla je ona.
„Možda se virusna replikacija događa u plućima i nosnoj šupljini, ali upala koju virus izaziva je sistemskog karaktera“, kaže McAlpine.
U tom kontekstu, Američko udruženje za srce posebno upozorava na organe koji, pored pluća, mogu biti ozbiljno pogođeni kovidom.
Mozak i nervni sistem
„Virus i imunološki odgovor na njega mogu imati nekoliko različitih efekata na mozak“, kaže McAlpine, vodeća autorka studije iz 2021. koja se bavi moždanim udarom kod ljudi sa kovidom 19, a objavljena je u časopisu Stroke. Ona istražuje pitanja vezana za kovid i konfuziju, koju smatra „vrlo čestim simptomom“.
Tačni uzroci problema s mozgom nisu potpuno jasni, ali McAlpine tvrdi da izgleda da virus ne napada direktno moždano tkivo, već da pojačani imuni odgovor može dovesti do stvaranja ugrušaka koji mogu izazvati probleme s mozgom.
„Mnogi pacijenti su opisali to kao osjećaj kao da imaju potres mozga“, rekla je McAlpine. Ovi simptomi mogu trajati mjesecima nakon kovida, čak i ako je infekcija bila blaga.
„Osim kognitivnih problema, primjećujemo pogoršane ili novonastale migrene“, dodaje ona. „Uočavamo novu neuropatiju u nogama i rukama – utrnulost, peckanje, otežano hodanje zbog neuropatije.“
Kovid 19 također može izazvati ili otkriti druge neurodegenerativne bolesti, poput Parkinsonove bolesti, smatra McAlpine, otkrivajući da je dijagnosticirala nove slučajeve Alzheimerove bolesti kod ljudi koji su prije kovida 19 normalno funkcionirali, a tek onda razvili simptome. „Ne znamo zašto“, zaključila je.
Srce i krvni sudovi
Istraživanja pokazuju da infekcija kovidom može povećati rizik od srčanih problema poput miokarditisa, retke upale srca i nepravilnog rada srca poznatog kao atrijska fibrilacija.
Rizik od opasnog zgrušavanja – uključujući duboku vensku trombozu i plućnu emboliju – ostaje povišen do godinu dana nakon infekcije, prema istraživanju provedenom prije dostupnosti vakcina.
Višestruki faktori mogu utjecati na srčane probleme vezane uz kovid, ističe Viswanathan, uključujući mikrotrgovanje ili autoimune odgovore koji ciljaju srčane ćelije mišića. Nedavna studija u Nature Cardiovascular Research pokazuje da virus može inficirati koronarne arterije, uzrokujući upalu i odvajanje plaka, što može rezultirati srčanim udarom.
Sistem organa za varenje
„Zanimljivo je da mehanizam gastrointestinalnog sistema malo je drugačiji od onoga što se dešava kod srca“, kaže Viswanathan. Jedna teorija sugerira da virus pronađe „skrovište“ u probavnom sistemu dok se ostatak tijela bori protiv njega. „U više studija otkrili smo da kovid može ostati u gastrointestinalnom traktu nedeljama i mjesecima nakon nestanka iz ostalih dijelova tijela.“
Tačno mjesto gdje se virus može sakriti još je predmet rasprave, ali Hernandez tvrdi da su gastrointestinalni simptomi jasni: „Ljudi mogu imati mučninu, povraćanje, proljev.“
Velika studija veterana objavljena prošle godine u Nature Communications otkrila je da ljudi sa kovidom imaju veći rizik od gastroezofagealne refluksne bolesti, sindroma iritabilnog crijeva i drugih gastrointestinalnih problema više od 30 dana nakon infekcije u usporedbi s ljudima bez kovida. Rizik je ostao povišen čak i kod ljudi sa blagim slučajevima bolesti.
Bubrezi
Problemi s bubrezima bili su česti u studiji iz 2023. objavljenoj u The Lancet Respiratory Medicine koja je istraživala oštećenja organa nakon kovida.
Istraživači nisu sigurni jesu li problemi s bubrezima uzrokovani visokom temperaturom i smanjenim unosom tečnosti ili zato što „virus može otići bilo gdje i izazvati upalu bilo gdje, možete imati razne vrste problema“, objašnjava Hernandez.
Šta treba činiti?
Neće svi koji prebole kovid imati ove probleme, ističe Viswanathan. Ali ljudi s simptomima trebaju potražiti savjet ljekara.
Svi mogu poduzeti korake kako bi zaštitili sebe i druge oko sebe.
Prvi korak je oprez u okolini gdje se kovid širi, sjećanje na preventivne mjere.
„Drugi korak je cijepljenje. Čini se da mnogo znači“, kaže Viswanathan.
„Treći korak je kontroliranje faktora rizika za srce. To znači kontrolu krvnog tlaka, dijabetesa ili drugih kroničnih zdravstvenih stanja.
Hernandez također ističe važnost cijepljenja, posebno za osobe s srčanim ili plućnim bolestima, rakom ili oslabljenim imunološkim sustavom. „Za ljude s drugim zdravstvenim stanjima, ne treba im još jedan. Ako možete izbjeći bolest kao što je kovid ili grip – zašto ne biste?“
Izvor: ( nova.rs / NovostiPlus.info )
